Uspješni Đulijano Nola prenio poduzetničku strast na studente: „U prve dvije godine propali smo pet puta. Upornost je ključna vrlina u poduzetništvu“

Pregršt korisnih, praktičnih savjeta o razvoju startup projekata i svladavanju prepreka na inovativnom razvojnom putu serijski, iskusni i uspješni poduzetnik Đulijano Nola, suosnivač startupa GoHome, Crno Jaje, GammaChef, OsigurajMe i Bots&Pots, podijelio je s polaznicima StartIT Studenta kao i drugim mladima zainteresiranima za poduzetništvo, okupljenima na četvrtom BizTalk meetupu Digitalne Dalmacije u punom PICS@FESB predinkubatoru i coworking prostoru. Sudionicima je, potvrdili su nam, dao vjetar u leđa i na njih prenio svoju, kako su nam opisali, „zaraznu“ poduzetničku strast.

Razgovor s poduzetnikom vodio je Damir Brčić, voditelj ICT županije i pokretač startup zajednice Digitalna Dalmacija, koji je zahvalio i profesorima s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje koji su se, kako je istaknuo, aktivno uključili u promociju startup mindseta, a dio kojih je također sudjelovao na ovoj praktičnoj sesiji.

Đulijano Nola uvodno je izložio kako je diplomirani inženjer elektrotehnike te kako se obrazovao upravo ovdje na FESB-u.

„Jako rano sam počeo programirati jer me to doista zanimalo, prvi PC sam kupio s 18 godina i napravio nekakav program za bruto bilancu financijskog knjigovodstva. Onda sam vidio na sajmu softvera da tako nešto već postoji i odlučio programirati nešto drugo. Međutim, to je bila prava prilika – tada ničega nije bilo. Sve skupa je moglo funkcionirati sjajno zato što uvijek možete napraviti nešto bolje ili nešto što ne postoji. Vidjet ćete kasnije da nije baš lako raditi nešto što ne postoji, odnosno da je puno bolje poboljšavati postojeće. Ja sam to na kraju otpisao jer me nije zanimalo i drago mi je u konačnici da jesam jer me put odnio na raznorazne stvari. Nakon dvije godine rada u korporaciji s partnerom sam osnovao svoju prvu firmu. Dražen Drnas i ja smo jako dobro kliknuli i znamo se dobro, govorim to zato što je jako bitno imati partnera. Ta prva firma koju smo osnovali prije 18 godina i danas radi“, istaknuo je Nola koji razvija sve projekte sa spomenutim Draženom Drnasom i s Hrvojem Bujasom.

„Ljepota je stvarati nešto iz ničega, pogotovo ako je to korisno drugim ljudima“

Svjestan da je percipiran kao netko tko je ostvario zapažen uspjeh u poduzetničkom svijetu jer je promatran kroz prepoznatljive projekte kao što su Crno jaje i GammaChef, Nola je kazao studentima da još nije niti blizu cilja, ali i napomenuo da je cijeli razvojni put, usprkos izazovima, zapravo užitak.

„Partneri i ja smo shvatili da je ljepota u tom putovanju, guštamo jer radimo ono što volimo, okruženi smo ljudima koje smo sami odabrali – i u tome je ljepota. Ljepota je stvarati nešto iz ničega, pogotovo ako je to korisno drugim ljudima. Uvijek je dobro postaviti neke ciljeve, ali trudite se i guštati u njihovu ostvarenju, što također ima svoje draži“, pojasnio je.

Brčić je podsjetio kako su i drugi poduzetnici koje su ovdje ugostili isticali kako proces jest mukotrpan, odnosno kako obuhvaća znoj, suze i krv, ali da je golemo zadovoljstvo kada osoba napravi nešto svoje, kada to nekome treba i kada zaradi na tome.

„Sjajno je što ste odlučili četvrtak navečer ovako provesti, već ste prvi korak napravili. Potrudite se da vam hobi bude posao – to znači da onih 8,10,12 sati nećete „baciti“ na poslu, nego ćete dobiti čitavo to vrijeme jer dok radite i uživate“, motivirao je studente.

 

„Nesavršenosti ukalkulirati u svoj model“

Nola je otvoreno progovorio o neuspjesima i preprekama na koje poduzetnici nailaze, ali je pritom u više navrata naglasio kako je ključno promijeniti percepciju, odnosno promatrati ih iz drugog kuta.

Govoreći, primjerice, o učestalo spominjanom porezu, rekao je kako on nije problem. Štoviše, porez na dobit je, prema njegovim riječima, minimalan, no ono što poduzetnike boli jest to što se taj novac ne koristi racionalno. Na Brčićevo pitanje što mu je onda u poslovanju najveći bauk, uzvratio je kako ne može navesti puno toga, a potom i pojasnio svoju tezu.

„Administracija vas, primjerice, živcira malo i koči, ali gledam to na jedan skroz drugi način – iste prepreke čekaju i nekoga drugoga. Ono što mi najviše smeta jesu nepošteni uvjeti u situacijama „kad netko nekoga zna“, a mi smo tome doskočili tako što radimo s krajnjim korisnicima. Mali ljudi sami procjene vrijedi li proizvod onoliko koliko košta“, iznio je.

Naveo je i kako je otežavajuća okolnost to što je Hrvatska mala zemlja kao i to što mindset ljudi nije onakav kakav bi trebao biti. Stava je da bi svima bilo bolje kad bismo bili malo optimističniji. Damir Brčić je ustvrdio kako velik broj ljudi kaže kako se kod nas ne može i kako je preteško, ali je naglasio da Nola dokazuje suprotno.

„Nesavršenosti i mane ukalkulirao je u svoj model i pokušava „skijati“ između toga“, zaključio je Brčić.

„U prve dvije godine propali smo pet puta. Upornost je glavna vrlina uspješnog poduzetnika“

Kao jedan od problema izdvojio je činjenicu da se stvara privid kako bi svi, da bi ostvarili svojevrstan uspjeh, trebali egzistirati na globalnom tržištu.

„Krenuli smo s premisom da ćemo postati globalan tim, ali se ispostavilo da nam bolje ide u Hrvatskoj. To ne znači da netko drugi neće ili da mi nećemo uspjeti vani, nego se jednostavno još nije dogodilo. Znam zašto neke stvari nisu uspjele, ali to znam s vremenskim odmakom.

Prvi smo dobili veću kapitalnu investiciju za jedan projekt tražilice nekretnina. Dogodilo nam se da je fond uložio u nas i još jednu kompaniju, investitor je propao, a mi smo preživjeli – obično je obratno. To je pokazalo da smo žilavi i da smo uporni. „Never give up“ je moja glavna poruka, upornost je glavna vrlina koju bi trebao imati jedan poduzetnik. Ja sam strahovito uporan, uz to posjedujem strast za posao. Pokazalo se da trebate ne odustati i stvari se poslože kroz neko vrijeme. Naravno, ne ako radite nešto suludo. Nabrojao sam neke projekte na kojima radimo partneri i ja, ali imamo četiri puta više projekata koje smo pokrenuli i koji su propali, a za koje nikad niste čuli. Nisu bili samo ideja, već smo ih pustili u svijet, ali smo uvidjeli da ne idu pa ih ugasili. Ogroman je problem što se kod nas kultura neuspjeha ne štuje – ne trebamo ih glorificirati, ali ih trebamo analizirati i iz njih nešto naučiti. Sve se svodi na metodu pokušaja i pogreške, samo što to u poduzetništvu može koštati novaca, živaca. Bilo je i kod nas situacija u kojima smo bili bez novca, u prve dvije godine propali smo pet puta, ali bili smo uporni i izgurali smo. Promašaji su nas koštali brdo love, ali ono što se piše je ono po čemu me znate, a i to može krenuti loše“, otvoreno je priznao Đulijano Nola.

Uz upornost koju je naglasio i dobru ideju, poručio je (budućim) poduzetnicima kako će jako teško nešto napraviti sami.

„Nisam nikome ništa dao nego sam podjelom s partnerima nešto dobio. Jako je važno pronaći dobrog partnera. Ako pričamo o nekim tehnološkim proizvodima, imate skillove da napišete komad koda, ali nemate pojma kome biste ga i na koji način prodali – onda vam uskače netko tko uživa „prodavajući“ kao što vi uživate kodirajući. K tome, teže ćete odustati ako imate partnera“.

Podcrtao je još jednom kako pogreška nije problem. I njima se u jednom od projekata dogodila zbog lošeg tajminga, koji je, tvrdi, ekstremno važan.

„Mi smo 2001. radili softver za autoservisere, a tri četvrtine njih nije imalo računalo. Pojaviti se negdje prije vremena, čak je i gore nego zakasniti. Tajming je, dakle, ekstremno važan“, rekao je.

Brčić se nadovezao pojašnjavajući da sudionike StarIT Studenta kroz „školski“ segment educiraju o istraživanju tržišta kako bi izbjegli takve situacije. Nola je upozorio i kako je pogrešno zatvarati se u ured i stvarati savršeni softver, što su oni radili. Poučen iskustvom, savjetovao je studente da ranije testiraju hoće li netko dati svoj novac za njihov proizvod.

„Što prije „skuckati“ nešto, napraviti prototip i pokazati nekome, što će dati sliku čovjeku kojem to prodajte da shvati što je to i treba li mu“, pojasnio je.

Kroz primjer svog startupa Crno jaje, za koji je napomenuo kako nije najobičniji web shop, već ima svoje zakonitosti, izdvojio je dvije najvažnije stvari kad je u pitanju online business – jednostavnost i povjerenje.

„Rekao bih čak da je povjerenje najvažnije. Kad nešto kupujete na daljinu, imate uvijek određeni strah da nećete dobiti ono što ste naručili. Iz tog razloga mi u centru Zagreba jako skupo plaćamo ured, dakle, samo da bismo imali logo gdje tramvaj usporava i skreće. U tom se uredu nešto može i kupiti, ali nama to nije ključno – donosi  nam manje od jedan posto naših prihoda.Taj je ured zapravo cijena našeg povjerenja – kupci znaju da on postoji i da mogu doći ondje ako nešto pođe po krivom“, obrazložio je Nola.

Inovativni GammaChef uskoro i u Splitu

Govorio je potom o svojem projektu robotskog restorana, Nola i suradnici razvijali su sedam godina, a danas se on franšizno uspješno širi po Europi i svijetu.

„Ljudi su prihvatili robot-usisivač, perilicu i slično, ali kažu da je kuhanje umjetnost i da robot ne može obavljati taj posao.  Uvjerili smo ih u suprotno, dokazali smo da i robot može kuhati. Zaposlili smo kuhara, u glavi našeg Vedrana nastaju recepti. No, nakon što ih osmisli, on uzme tablet i daje komande, robot zapamti kad je dodao ulje, pojačao ploču itd., a potom sve sprema u obliku digitalnog zapisa. Ako imate istu kvalitetu namirnica, u stanju je svaki put replicirati isto ono što je Vedran pripremio. K tome, kuhar ima slobodu mijenjati recept sve dok ga dovede do savršenstva“, predstavio je.

Sve će to prezentirati i 4. listopada na splitskoj Rivi u okviru Startup Europe Reggate, čiji je suorganizator ICT županija. Nola je najavio kako stiže s robotom i kuharom Vedranom, a potom je otkrio i kako je sljedeći njihov korak otvaranje robotskog restorana upravo u Splitu.

U kontekstu GammaChefa, ispričao je i anegdotu s Juicerom, startup pričom za koju smatra da je bila dobra, a da je završila loše – utjecala je čak i na njih.

„U hardveru imate interakcije koje su skupe i dugotrajne. Juicero nam je svima otežao život. Bio je to uređaj za cijeđenje soka, ali je problem što je „spržio“ 104 milijuna investicije za naizgled nešto što možete napraviti rukom, što je primijetio novinar New York Timesa koji je snimio video kako cijedi sok na isti način kao i uređaj u koji je investiran pozamašan iznos. Novinar je bio u krivu – uređaj je, naime, obuhvatio čitav sustav koji je na organski način dobavljao pulpu od koje se to punilo i distribuiralo. Hrana je vrlo osjetljiva jer je kvarljiva te su brojna pravila i zakonitosti u radu s njom. Imao sam priliku upoznati „starog lisca“ Jacoba Marinija koji mi je objasnio zašto je potrošno toliko novca – zato što su toliko imali. I to vam je odgovor, potrošite uvijek onoliko koliko imate, taj je novac bio namijenjen za stroj. Na jednoj konferenciji nas su svi zaobilazili jer su u nama vidjeli još jedan Juicero“, prisjetio se.

Pojasnio je i kako je tijekom razvoja GammaChefa njihova inicijalna ideja, sukladno resursima koje su imali na raspolaganju, modificirana.

„Inicijalna je ideja bila da napravimo stroj za svaku kuhinju, da ćete ga ujutro nakrcati namirnicama i potom u aplikaciji namjestiti da će on u, recimo, 17 sati kad dođete s posla pripremiti obrok. Još nisam odustao od toga, ali se pokazalo da ta ideja u ovom trenutku nije moguća. Modificirali smo ideju jer nismo htjeli odustati. Napravili smo stroj koji će koštati više – industrijski stroj koji će neko kupiti i koji će mu poslužiti za zaradu. Ovaj robot može kuhati svaki dan velike količine hrane, možete imati recepte Jamieja Olivera, hranu kakvu god zamislite. A restoran smo otvorili, ne zato što se želimo baviti ugostiteljstvom, nego da ljudi uoče što robot radi“, rekao je Nola.

„U Splitu se mogu napraviti velike stvari“

Brčić ga je pohvalio zbog borbe s vjetrenjačama i tržištem, konstatirajući kako njegov tim dokazuje da ta borba ima smisla. Ujedno je izrazio ponos što je na njegovom uređaju naznačeno „made in Croatia“, a što je nedovoljno učestao prizor.

„Nije lako, ali se može ako imate tu vibru, želju, emociju. No, sve je više novca i za financiranje startupa, i mi se trudimo s raznoraznim podrškama koje osiguravamo, a i dovodimo vam ovdje ljude koji su živi dokaz da se može uspjeti“, napomenuo je.

Đulijano Nola zamijetio je kako je trenutno u Splitu trend raditi agencijski posao, freelanceati i da se od toga može dobro živjeti, ali kazao je kako, iako nema ništa protiv toga, radije bira put proizvoda, stvaranje vlastitog umjesto rada za nekog drugog.

„Dugoročno nam jedino tako može biti bolje. Ovo drugo vas svodi na kopanje tuđeg vinograda u klimatiziranom prostoru nekom zlatnom motičicom. Sad imamo odličnu vrijednost za novac, ali sutra to mogu biti neki Kinezi, Indijci ili netko drugo. Ako napravite nešto što ne postoji, to je put ka nečemu. Uvijek je ideja gurati proizvod, a ne programirati za drugoga.

Ljudi vani nisu ništa bolji ni sposobniji nego mi, kod nas jesu neke stvari teže, ali nećemo kukati. Probajte, može se! Ja sam bio prosječan student, a s druge sam strane nešto pokrenuo“, istaknuo je.

Smatra da je „caka“ u razmjeni znanja, zbog čega je pohvalio Brčića i napore koje ulaže ICT županija u osnaživanju startup zajednice na području Splitsko-dalmatinske županije.

 „Svi smo međusobno povezani, bit ćemo bolji ako se više slušamo. Morate više slušati i svoje kupce, a manje raditi ono što mislite da trebate raditi. Steve Jobs je imao nešto drugačije, on je mogao stvoriti potrebu za nekim stvarima, za nečim globalnim što ne postoji, ali se može napraviti i nešto što je dobro, za čim postoji potreba i što možda neće globalno odjeknuti. I to će se dogoditi! Puno ljudi se odlučilo na život u Splitu, postoje razlozi za to. Ovdje se mogu napraviti velike stvari“, zaključio je predavač.

Studenti izdvojili najupečatljivije poduzetničke savjete koje su dobili

Po završetku inspirativnog izlaganja, sudionici su s nama podijelili dojmove kako o konstruktivnim savjetima koje su dobili od Nole tako i o dosadašnjem tijeku StartIT Studenta kroz koji pohađaju raznolike edukacije startup zajednice Digitalna Dalmacija koja kao lokalna IT scena djeluje u okviru projekta ICT županija.

„Članica sam StartIT studenta, projekta ICT županije koji gura male startupe. Rado sam došla poslušati Nolu. Čula sam za njega prije, ali nisam znala koncept robota koji kuha, to mi je bilo prezanimljivo. Doista kvalitetno i zanimljivo predavanje. Toliko se unio u priču da nas je zaintrigirao i konstantno nam držao pažnju“, izjavila je Klara Bruna Tomić, studentica četvrte godine računarstva na FESB-u.

Njen kolega iz tima, također student četvrte godine računarstva na FESB-u, Marijan Jurić rekao je kako je već podosta naučio u okviru StarIT Studenta.

„Na ovo predavanje sam došao jer sam čuo za Nolu, znam da je izuzetan poduzetnik, inspiracija je u našoj sferi. Četiri-pet rečenica mi se baš urezalo u pamćenje, poput never give up i svatko u timu mora biti zadovoljan“, naglasio je.

Matej Vukov, student četvrte godine računarstva i član njihova tima, zahvalan je ICT županiji na pomoći  u početnim koracima u poduzetničkom svijetu.

„Znao sam za Đulijanove proizvode, zaintrigiralo me kako je došao do svojih ideja i kako su se one razvijale. Upečatljiva mi je njegova poruka da se, ako se netko želi baviti poduzetništvom, ne smije zatvoriti u sobu i samo programirati“, kazao nam je.

U publici su bili i studenti koji se još nisu upustili u realizaciju svojih poduzetničkih ideja, nego njima tek razmišljaju.

„Došla sam s idejom da se informiram o opciji poduzetništva iako sam studirala pravo. Cijeli život privlačila me moda, a sad bih otvorila modnu agenciju. Definitivno sam dobila korisne savjete. Svidio mi se moto never give up, kroz ovu sesiju shvatila sam da je jako teško, ali da nema potrebe za demotivacijom“, zaključila je Franka Mustapić.

Ovo je bio jedan u nizu BizTalk meetupa koji se održava u organizaciji Digitalne Dalmacije  koja potiče stvaranje IT startup mindseta, umrežavanje cjelokupnog IT startup poduzetništva i razvoj IT ekosustava na području Splita i Splitsko-dalmatinske županije kroz edukacijsku, financijsku i savjetodavnu podršku startupovima u pronalasku niša u globalnom IT svijetu.