Primjene umjetne inteligencije u zdravstvu - prilike za developere

Još jedan meetup odrađen!
Tema svima važna - zdravlje (ali i prosperitet)

Samo nek' je zdravlja“ – uzrečica je koja je svima nama danas na ustima.
I tako kada izgubimo zdravlje, svjesni smo što smo zapravo imali. U današnjem svijetu sve bržeg razvoja tehnologije, paralelno s njom razvija se i medicina, a brak ovo dvoje mogao bi u budućnosti (zapravo je to već sada) uvelike osigurati boljitak i opću dobrobit čovječanstva.

U jednadžbi tehnologije i zdravstva dovoljno je ova dva pojma izmijeniti pojmovima umjetna inteligencija i medicina i dobivamo sferu spremnu primiti svakog IT-jevca koji se u njoj okuša.

Kako će na kraju taj odnos između mladih programera i medicine završiti pokušao je u sjajnom i nadahnutom predavanju održanom učer u PICS-u na FESBU demistificirati prezentirati voditelj istraživačke grupe za umjetnu inteligenciju izv. prof.dr.sc. Saša Mladenović sa splitskog PMF-a.

U seriji naših meetupova naslonjenih na umjetnu inteligenciju i strojno učenje dotakli smo i se i pitanja – kako AI mijenja zdravstvo i koju ulogu u tome može odigrati ova i sljedeća generacija mladih programera. Prof.dr.sc. Mladenović je tako identificirao sedam glavnih slučajeva korištenja AI/ML u zdravstvu.
To su analiza medicinskih slika, genetika i genomika, stvaranje lijekova, virtualni asistenti, predviđanja u medicini (točnost, prognoza, dijagnoza), upravljanje bolesničkim podacima, upravljanje znanjem u zdravstvu.

To su analiza medicinskih slika, genetika i genomika, stvaranje lijekova, virtualni asistenti, predviđanja u medicini (točnost, prognoza, dijagnoza), upravljanje bolesničkim podacima, upravljanje znanjem u zdravstvu.

PICS je bio pun zainteresiranih programera od kojih se svatko, prema riječima prof.dr.sc. Mladenovića mogao naći u jednom od spomenutih polja. Naveo je sve prepreke, ali i prilike na koje bi programeri mogli naići. Primjerice kod analize medicinskih slika.

- Danas se koriste duboke neuronske mreže s preko 200 slojeva, je li to posve točno ili ne, dalo bi se o tome pričati, no u nekim slučajevima takve analize su preciznije od onih koje su ljudi priložili. Čak na nečemu sličnom rade splitski FESB i Medicinski fakultet. Tu je , recimo i predobrada slika. Moj savjet je - postoji veliki broj image embeddera, koristite ih! Isprobajte različite tehnike i vidite koja vam najviše odgovara. Ne ograničavajte se alatom ili tehnologijom Tek nakon toga krećete u izradu proizvoda. Ovo je metoda razvoja prototipiranjem po principu „bulid it twice“. Iako izgleda rastrošna, ova metodologija razvoja štedi novac i vrijeme – kazao je prof.dr. sc. Mladenović.

Također se dotaknuo i važne stavke – prikupljanja podataka.

- Teško ćete do njih. GDPR je učinio svoje. No, Google vam nudi već neke postojeće datasetove na kojima možete raditi. S njima odradite većinu posla, a svježe podatke, ako do njih uspijete doći iz bolnice, koristite tek za testiranje – savjetovao je Mladenović mladost željnu informacija.

- Za uvježbavanje najbolje koristiti postojeće i provjerene dataset-ove – kazao je.

Svojim predavanjem prof.dr.sc. Mladenović je pokazao kako je duboko učenje itekako uznapredovalo od vremena kada je bilo u stanju tek klasificirati mačke i pse.

- Danas ono može dijagnosticirati bolesti temeljem analize slika podjednako kvalitetno ili bolje od liječnika. Neke od primjena prošle su fazu kliničkog testiranja i sada su postale dio službenog protokola. Zamislite, došlo je do toga da znanstvenici pokušavaju razviti sustave samo dijagnostike za pedesetak bolesti temeljem detekcije anomalija u boji oka – kazao je Mladenović dodajući kako smo okruženi sustavima za prikupljanje podataka – a to su naši vjerni gadgeti.

- Korištenjem podataka pristiglih od pametnih satova, pametnog nakita ili drugih uređaja specijalne namjene otvaraju se nove mogućnosti primjene umjetne inteligencije s ciljem prevencije ozbiljnijeg zdravstvenog stanja. Analiza ponašanja prilikom korištenja računala, vožnje, šetnje i slično može rezultirati predviđanjem neuroloških i kardiovaskularnih ili psihičkih epizoda što otvara mogućnosti preventivnog djelovanja umjesto reaktivnog djelovanja – zaključio je svoje predavanje.

A, koliko je ono bilo zanimljivo svjedoči i činjenica da je sam prof.dr.sc. morao pozvati ekipu na Calypso pizzu koja se već hladila i mirisom ispunjavala hodnik PICS-a.

Hvala svima koji su došli i vidimo se na sljedećem meetupu!