Kako postati uspješan programer? Razgovor s Denijem Ćosićem o ključnim elementima učenja programiranja

U svijetu tehnologije i razvoja softvera, biti Senior Full Stack Developer zahtijeva ne samo zavidno znanje i vještine, već i predanost, strpljenje i želju za stalnim usavršavanjem. Jedan od takvih stručnjaka je i Deni Ćosić, čiji rad u Codeasyu, uspješnoj softverskoj tvrtki, privlači pažnju mnogih.

Kao mentor - predavač na ovogodišnjem JUNIOR Dev-u, nesebično je dijelio svoje znanje i iskustvo s jednom od četiri grupe mladih programera koje je obučavao programiranju u Reactu.

Denijev rad u Codeasyu predstavlja njegov najistaknutiji profesionalni angažman. Kao dio tima koji svojim klijentima pruža kompletnu uslugu u svim fazama razvoja softvera, Deni se svakodnevno susreće s izazovima koji zahtijevaju kreativno razmišljanje, inovativnost i visoku razinu stručnosti.

Što se krije iza njegovog uspjeha i kako se nosi s izazovima koje mu postavlja rad u ovako dinamičnoj i zahtjevnoj industriji?

Saznajte više o Deniju Ćosiću i njegovom radu u Codeasyu u nastavku ovog članka.

Koje su tvoje preporuke za one koji žele započeti karijeru u razvoju softvera, ali nemaju nikakvog prethodnog iskustva u programiranju?

Za sami uvod bi mogao poslužiti YouTube tutorial, sljedeći korak je online tečaj, a zatim je izvrstan način potražiti događanja lokalne zajednice poput ovog JUNIOR Dev-a. Međutim, važno je napomenuti da ovi izvori mogu biti nedovoljni za rješavanje pravih problema u stvarnom projektu. Stoga bih preporučio da započnete raditi na vlastitom projektu i suočite se s izazovima koji imaju realne probleme. Na taj način, stjecat ćete vrijedno iskustvo i naučiti kako rješavati probleme koji su složeniji od onih koje pružaju online tečajevi ili tutoriali. Ovo je važno jer su takvi izvori obično namješteni tako da se problemi mogu lako riješiti, što nije reprezentativno za  probleme u praksi.

Smatraš li da je važno imati mentorsku podršku tijekom učenja programiranja?

Mentorska podrška je ključna u procesu učenja programiranja jer omogućuje efikasnije rješavanje problema. Čak i iskusni programeri poput mene imaju koristi od mentorstva zbog toga što uvijek postoje stvari koje ne znamo ili s vremenom zaboravimo. Mentori ne samo da mogu pružiti konkretna rješenja, već mogu uputiti i na to što ne raditi, što bude jednako korisno jer pravilno preusmjere i to štedi poprilično vremena. Mi imamo tu sreću jer je naš šef ujedno i leader i mentor, što je izrazito dragocjena stavka meni i kolegama.

Koja je najveća prednost ove edukacije u usporedbi s učenjem programiranja samostalno ili preko interneta?

Jedna od značajnijih prednosti ove edukacije je interakcija s mentorom. Mogućnost direktnog komuniciranja i postavljanja pitanja omogućuje polaznicima da dobiju dodatna pojašnjenja i ponavljanja u dijelovima koji im nisu jasni. Također, mentor može prilagoditi tempo predavanja prema razumijevanju polaznika, što nije moguće kod online predavanja gdje se predaje velikom broju ljudi. Manje grupe omogućuju prilagodbu i individualni pristup svakom polazniku, što je ključno za kvalitetno usvajanje znanja i razumijevanje kompleksnijih koncepta.

Kako bi opisao svoj pristup učenju programiranja i što bi preporučio polaznicima - koji su elementi ključni za uspješno usvajanje gradiva?

Moj pristup učenju programiranja je jednostavan: probaj i pogriješi. Umjesto da se previše zamarate teorijom, isprobajte stvari i vidite što se događa. Naravno, to ne znači da trebate preskakati dokumentaciju ili se ne educirati - važno je da budete upućeni u temu. Ali najbolji način da naučite programiranje je kroz praksu, uz puno eksperimentiranja i truda. Probajte, pogriješite, naučite iz svojih pogrešaka i pokušajte ponovno.

Koja su to područja u razvoju softvera koja smatraš važnima za budućnost i zašto?

Ne možemo sa sigurnošću predvidjeti što će se događati, no ono što sada vidimo kao jedan od ključnih elemenata je umjetna inteligencija. Ova tehnologija je postala pristupačna svima, a njezine primjene su brojne i raznolike. Rad u području umjetne inteligencije je vrlo zanimljiv i perspektivan, stoga smo i mi u Codeasyu pokrenuli vlastiti projekt “Necogi” u kojem treniramo algoritam za detekciju i klasifikaciju otpada na moru, pod morem i na obali - najneinvazivnijom metodom odnosno bespilotnom letjelicom tj. dronom.

Kako se prilagođavaš individualnim potrebama i zahtjevima polaznika tijekom JUNIOR Dev edukacije?

Na Junior Dev edukaciji redovito provjeravam razumijevanje gradiva te stanem nakon svake teme i odgovorim na pitanja ispred cijele grupe, kako bi svi bili upoznati s problemima i rješenjima. Kada primijetim da neki polaznik zaostaje prilagođavam tempo predavanja, ponavljam gradivo i objašnjavam koncepte na drugačiji način. Također, potičem polaznike da aktivno sudjeluju u procesu učenja. Kod praktičnih zadataka imao sam pomoć asistentice kako bismo pomogli svakom polazniku da prevlada svoje poteškoće. Kroz cijelu edukaciju, trudio sam se prilagoditi pristup svakom polazniku kako bi svi imali jednake šanse za uspješnim usvajanjem gradiva.

Jesi li zadovoljan materijalima koje je Digitalna Dalmacija pripremila za predavače kao i platformom edit?

Edukativni materijali Digitalne Dalmacije su vrlo kvalitetni i strukturirani na logičan način. Gradivo pokriva gotovo sve aspekte početnog programiranja u Reactu, a nakon većine vježbi slijede i praktični zadaci koji polaznicima pomažu da se suoče s novim izazovima i bolje usvoje gradivo. Osobno smatram da je važno dati polaznicima više perspektiva kada je u pitanju rješavanje problema i uvijek sam se trudio pokazati im različite alternative kako bi dobili širinu znanja. Sve u svemu, vrlo sam zadovoljan radom Digitalne Dalmacije i platformom edit.

Smatraš li da ovakvih aktivnosti nedostaje u zajednici?

Iako primjećujem pozitivan trend u rastu sličnih aktivnosti u zajednici, smatram da i dalje nedostaje dovoljno ovakvih inicijativa. Vjerujem da bi se kvalitetnom suradnjom različitih organizacija i pojedinaca mogao napraviti još veći napredak u popularizaciji tehnoloških znanja.

Koliko je teško dobiti programersko znanje onima koji ne idu na fakultet te ne žele plaćati preskupe tečajeve.

Kada je riječ o stjecanju programerskog znanja, trend ide u smjeru sve veće dostupnosti materijala na internetu, uključujući besplatne tečajeve na platformama poput YouTube-a, kao i pisanih dokumentacija koje programeri sve više pišu. Unatoč tome, programiranje je i dalje zanimanje koje ima veliku ulaznu barijeru te početnicima može biti previše jer ima puno toga za naučiti i prvi problemi znaju biti okosnica odustajanja. U tom smislu, imati mentora kroz uvodni proces može značajno olakšati put, pogotovo za one koji ne idu na fakultet ili ne žele plaćati skupe tečajeve.

Za kraj, možeš li podijeliti neke savjete za mlade developere?

Prvi savjet je da se ne bojite promjena. Ako ste blokirani nekim problemom u određenoj tehnologiji, možete uvijek promijeniti tehnologiju, pristup ili krenuti u neku drugu sferu koja je povezana s vašim poslom. IT industrija nudi mnogo različitih tehnologija i poslova, a vaša sposobnost da se prilagodite i naučite nove stvari bit će ključna za vaš uspjeh.

Drugi savjet je da budete u tijeku s novostima. Sat vremena dnevno posvetite čitanju članaka i istraživanju novih tehnologija koje bi vam mogle pomoći u radu. U Codeasyu  svakodnevno dijelimo članke kako bismo ostali u toku s najnovijim razvojima u industriji. Ne morate se obvezati na formalno obrazovanje nakon nekog trenutka, ali morate pronaći način kako ostati u toku.

Za kraj, želio bih naglasiti da ne odustajete. Programiranje može biti teško i naizgled beznadno, ali s upornim radom i posvećenošću, možete savladati bilo koji izazov koji se pojavi. Ako se suočite s problemom, tražite rješenje i budete kreativni u svom pristupu, a vaša strast za programiranjem i neprestano učenje će vas odvesti daleko u ovom dinamičnom i zanimljivom sektoru.